Sve veći broj kompanija koje izvoze u Evropsku uniju dobija zahteve kupaca za dostavljanje podataka o “embedded emissions”, odnosno ugrađenim emisijama CO₂ u proizvodima. Ovaj zahtev je direktno povezan sa CBAM regulativom EU i obavezom izveštavanja o emisijama koje nastaju tokom proizvodnje i obrade proizvoda koji se izvoze na EU tržište.
Za mnoge firme iz Srbije, regiona i šire, ovo je prvi susret sa obračunom emisija po proizvodu, koji se značajno razlikuje od klasičnog merenja karbonskog otiska ili CO₂ izveštaja na nivou cele kompanije.
Šta znači pojam “embedded emissions”
Embedded emissions (ugrađene emisije) predstavljaju ukupne emisije CO₂ i drugih gasova sa efektom staklene bašte koje su povezane sa proizvodnjom određenog proizvoda.
To uključuje:
- emisije iz proizvodnje osnovnog materijala (npr. čelik, aluminijum)
- emisije iz procesa obrade i proizvodnje
- emisije povezane sa potrošnjom energije tokom proizvodnje
Drugim rečima, embedded emissions prikazuju koliko je emisija “ugrađeno” u jedan konkretan proizvod koji se prodaje ili izvozi.

Zašto EU kupci traže embedded emissions podatke
Glavni razlog je CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) i širi regulatorni okvir Evropske unije koji uvodi obavezu transparentnog izveštavanja o emisijama proizvoda koji se uvoze na EU tržište. U praksi, EU kupci:
- imaju obavezu kvartalnog CBAM izveštavanja
- moraju prijaviti emisije proizvoda koje uvoze
- zato zahtevaju podatke od svojih dobavljača van EU
Zbog toga sve veći broj izvoznika dobija konkretne zahteve za:
- CBAM usklađivanje
- obračun ugrađenih emisija
- dokumentaciju o emisijama po proizvodu

Razlika između embedded emissions i GHG reporta
Ovo je ključna razlika koju mnoge kompanije ne razumeju.
GHG report:
- meri ukupne emisije kompanije (Scope 1, 2 i 3)
- koristi se za CO₂ otisak organizacije
Embedded emissions:
- mere emisije po proizvodu
- koriste se za CBAM i zahteve EU kupaca
- fokusiraju se na konkretan proizvodni proces
Zbog toga firma može imati GHG izveštaj, ali i dalje ne ispunjavati zahteve za embedded emissions koje traže EU partneri.
Kako se obračunavaju embedded emissions u praksi
Obračun ugrađenih emisija obično se sastoji iz tri ključna dela:
1. Emisije osnovnog materijala
Najčešće uključuju emisije povezane sa:
- čelikom
- aluminijumom
- drugim industrijskim materijalima
Ovi podaci se često dobijaju od dobavljača materijala ili kroz standardizovane emisijske faktore.
2. Emisije proizvodnog procesa
Uključuju emisije nastale tokom:
- sečenja
- zavarivanja
- obrade materijala
- montaže i proizvodnje
Najveći uticaj ovde ima potrošnja električne energije i energenata.
3. Ukupne emisije po proizvodu
Na kraju se sabiraju:
- emisije materijala
- emisije procesa
- eventualne dodatne emisije povezane sa proizvodnjom
Rezultat je obračun emisija CO₂ po jedinici proizvoda koji se izvozi u EU.
Koje firme najčešće moraju raditi obračun embedded emissions
Najčešće su to:
- proizvođači metalnih konstrukcija
- firme koje obrađuju čelik (sečenje, zavarivanje)
- industrijski proizvođači komponenti
- izvoznici delova za EU tržište
- kompanije čiji kupci traže CBAM podatke
Važno je naglasiti da obračun nije rezervisan samo za velike industrijske sisteme – sve češće se odnosi i na mala i srednja preduzeća koja izvoze u EU.
Koji podaci su potrebni za obračun ugrađenih emisija
Za precizan obračun embedded emissions obično su potrebni:
- spisak proizvoda koji se izvoze
- masa proizvoda i materijala
- podaci o dobavljačima materijala
- potrošnja električne energije
- potrošnja energenata (ako postoje)
- opis proizvodnog procesa
Što su podaci precizniji, to je obračun emisija pouzdaniji i prihvatljiviji za EU kupce.
Da li se embedded emissions moraju obračunavati za svaki proizvod
U većini slučajeva, odgovor je da. CBAM metodologija zahteva obračun emisija po tipu proizvoda, posebno kada:
- postoji više različitih proizvoda
- proizvodi imaju različitu masu i materijale
- proizvodni proces nije identičan
Zbog toga se u praksi definišu kategorije proizvoda i metodologija obračuna po grupama proizvoda.
Najčešće greške kompanija pri dostavljanju CBAM i embedded emissions podataka
Najčešće greške uključuju:
- korišćenje samo ukupnog CO₂ otiska firme
- nedostatak podataka o dobavljačima materijala
- nepostojanje interne evidencije potrošnje energije
- nejasna metodologija obračuna emisija
Ove greške mogu dovesti do dodatnih zahteva kupaca iz EU i potrebe za naknadnim usklađivanjem podataka.
Zaključak: Embedded emissions postaju standard u poslovanju sa EU kupcima
Kako CBAM regulativa postaje sve značajnija, embedded emissions više nisu samo tehnički pojam, već ključni deo poslovne komunikacije sa EU partnerima. Kompanije koje izvoze u EU sve češće moraju:
- dostavljati podatke o emisijama po proizvodu
- imati jasnu metodologiju obračuna
- voditi sistemsku evidenciju emisija
Pravovremeno uspostavljanje sistema obračuna ugrađenih emisija omogućava stabilnu saradnju sa EU kupcima i dugoročnu usklađenost sa regulatornim zahtevima.
Ukoliko vaši kupci iz EU traže embedded emissions podatke ili CBAM informacije, preporučuje se inicijalna analiza proizvoda, materijala i proizvodnog procesa kako bi se definisala tačna metodologija obračuna emisija.
Na osnovu osnovnih podataka o izvozu i proizvodnji moguće je brzo proceniti obaveze i model usklađivanja sa CBAM zahtevima.
Pročitajte više: CBAM usklađivanje i obračun ugrađenih emisija
