Standard ISO 20121 – Kako smanjiti uticaj organizovanja događaja na životnu sredinu?
Svaka vrsta događaja, od najmanje lokalne izložbe do sajmova sa međunarodnom reputacijom, ima direktan uticaj na životnu sredinu. Zato se sve više traži da se događaj osmisli, planira i sprovede na takav način da se na minimum svedu ekološki, društveni i ekonomski uticaji. Odnosno da se na minimum svede:
- potrošnja vode i električne energije,
- proizvodnja otpada,
- efekti na biodiverzitet,
- upravljanje organizacijom i logistikom,
- uticaj na teritoriju i
- korišćenje osoblja i dobavljača.

Šta je standard ISO 20121?
Standard ISO 20121:2012 „Sistem upravljanja održivošću događaja – zahtevi sa smernicama za upotrebu“ prepoznat je kao standard za sertifikaciju sistema upravljanja održivosti događaja. Zasnovan na metodologiji „Plan-Do-Check-Act“ (PDCA), standard pruža precizan okvir za integraciju održivih praksi upravljanja, kako bi se smanjio uticaj vezan za ekonomske, ekološke i društvene aspekte:
- Kriterijumi zaštite životne sredine: smanjenje emisije zagađujućih materija i zaštita postojeće životne sredine (ispuštanje nebiorazgradivog otpada i zagađujućih materija iz tla, odlaganje voda, transport i logistika, svetla i zvukovi koji mogu poremetiti ili promeniti ekosisteme)
- Socijalni kriterijumi: uključivanje određenih ljudi na koje treba ciljati (uključujući potrebe i učešće osoba sa invaliditetom)
- Ekonomski kriterijumi: procena ekonomske izvodljivosti događaja, uzimajući u obzir generisane troškove, vrstu kratkoročnih i dugoročnih ulaganja, ali i pozitivne uticaje na uključene aktivnosti
Dakle, standard ISO 20121 pruža okvir za identifikovanje, smanjenje i uklanjanje potencijalno negativnih uticaja događaja u životnoj sredini, društvenoj i ekonomskoj sferi, poput stvaranja velikih količina otpada, materijalnog otpada, prekomerne potrošnje resursa (vode i energije) i problema za okolne zajednice.
Pored toga ovaj standard pruža okvir i za maksimiziranje pozitivnih uticaja organizovanih događaja, kao što je stvaranje širokog spektra javnih, društvenih i ekonomskih koristi, kroz bolje planiranje i poboljšane procese.
Gde se može primeniti standard ISO 20121?
Ovaj standard je primenjiv na sve vrste i veličine organizacija uključenih u industriju događaja, od ugostitelja, inženjera osvetljenja i zvuka, scenografa do nezavisnih organizatora događaja i timova za korporativni i javni sektor.
Standard ISO 20121 se može odnositi na bilo koju vrstu događaja i on zahteva jasnu definiciju obima sertifikacije. Mora da naznači da li se sistem upravljanja primenjuje na pojedinačni događaj, niz događaja istog tipa ili na sve događaje kojima organizacija upravlja.
Održivost događaja se zatim primenjuje na svaku fazu manifestacije:
- pripremu
- postavljanje,
- organizaciju,
- održavanje i
- zatvaranje događaja.
Postupci održivog sistema upravljanja događajima uključuju svaku vrstu posla, bez obzira da li je u pitanju javni ili privatni posao, koji:
- organizuje događaje
- deo je lanca snabdevanja aktivnosti povezanih sa događajem
- predstavlja mesto održavanja događaja i
- namerava da osigura usklađenost sa politikom održivog razvoja.
Svi oni koji rade na događaju i učestvuju u njemu su uključeni i ohrabreni da svojim ponašanjem doprinesu stvaranju „održivog događaja“, odnosno da obezbede najmanji mogući uticaj na životnu sredinu, što je osnovni cilj standarda ISO 20121:2012.
Standard ima pristup sistemu upravljanja koji je prilično poznat hiljadama organizacija širom sveta koje usvajaju druge sertifikovane standarde, poput ISO 9001 (upravljanje kvalitetom) ili ISO 14001 (upravljanje životnom sredinom).
Zašto je za vas važno upravljanje održivošću događaja?
Kao što smo već pomenuli, događaji, bili oni veliki ili mali, mogu ostaviti svoj trag u društvu i okolini stvaranjem štetnog otpada. Dobijanjem ISO 20121 sertifikata moći ćete da budete domaćin istog događaja, ali uz minimalne rizike i uticaje. Štaviše, moći ćete da stalno poboljšavate procese i preduzimate mere ranije, a ne ad-hoc pristupe kada dođe do incidenata. Standard ISO 20121 ne koristi samo organizatorima događaja, već i vlasnicima, radnoj snazi, lancu snabdevanja, posetiocima i zajednicama u okolini.
Dobijanjem sertifikata ISO 20121 dokazaćete da vam je stalo do društvenih, ekoloških i ekonomskih uticaja prilikom organizovanja događaja. Takođe, stičete i svetsko priznanje za svoje održive usluge i proizvode. To znači da sticanjem ISO 20121 sertifikata ne samo da ćete zaštititi svoju okolinu, već ćete takođe smanjiti svoje troškove i povećati profit.
Prednosti upravljanja održivošću događaja – standarda ISO 20121
Primena standarda ISO 20121 omogućava postizanje brojnih koristi za samu kompaniju ali i za zainteresovane strane:
- smanjuje rizike i minimizira ekonomski, ekološki i društveni uticaj događaja
- omogućava da se istakne posvećenost kompanije pitanjima ekološke održivosti i društvene odgovornosti što doprinosi poboljšanju imidža kompanije i dominaciji u odnosu na konkurenciju
- promoviše inovativne tehnike i tehnologije za efikasno korišćenje resursa
- nudi mogućnost primene istih najboljih praksi koje se koriste u planiranju događaja i u okviru svakodnevnih radnih aktivnosti preduzeća, izvlačeći prednosti i u ekonomskom smislu
- pomaže u smanjenju troškova zahvaljujući smanjenju otpada, nižoj potrošnji energije i mogućnosti ponovne upotrebe opreme
- povećanje profita
Kako je nastao standard ISO 20121?
David Stubbs bio je šef održivosti Londonskog organizacionog komiteta Olimpijskih i Paraolimpijskih igara (LOCOG). Nakon što je 2005. godine osvojio olimpijsku ponudu, planirao je jedinstvene načine da predstojeće Olimpijske Igre u Velikoj Britaniji učini ekološki što prihvatljivijim.
Svoje ideje izneo je Britanskom institutu za standarde (BSI), britanskoj organizaciji za standarde sličnoj ISO-u, što je dovelo 2007. godine do stvaranja britanskog standarda BS 8901. BS 8901 je bio prvi dobrovoljni standard za upravljanje događajima. Revidiran je 2009. godine, i kao takav je obezbedio zahteve i procese za organizovanje održivih događaja – preteča ISO 20121. Bio je veoma popularan i koristile su ga velike i male organizacije.
Kako se od standarda BS 8901 došlo do standarda ISO 20121
Zbog uspeha standarda i univerzalnih pohvala, lideri poput Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) i Ministarstva spoljnih poslova Danske pozvali su na globalni standard u skladu sa BS 8901.
Više od 30 zemalja pomoglo je u stvaranju standarda. Fiona Pelham, predsednica tima koji ga je razvio, rekla je za ISO 20121:
„Razvojni proces su vodili članovi industrije događaja iz celog sveta koji imaju iskustvo u upravljanju događajima i inicijativama za održivo vođstvo.“

Standard je objavljen neposredno pred početak Olimpijskih Igara u Londonu, koje su stekle jedan od prvih sertifikata za ISO 20121:2012 i postale svetao primer njegovih prednosti.
Uštede su primetne!
Oko 90% otpada nastalog tokom izgradnje Olimpijskog parka moglo se ponovo koristiti. Osim toga, Olimpijske igre su bile prve Igre bez otpada na deponije. Uspesi u održivosti Olimpijskih Igara uključivali su 18% lokalne radne snage, uključujući 10% prethodno nezaposlenih (ciljevi su bili 15% i 7%).
Novi prostori izgrađeni su samo kada je to potrebno za aktivnosti, a u slučaju Velodroma, jedan izgrađeni krov sa kablovskom mrežom uštedeo je 1.000 tona čelika i činio 27% uštede ugljenika u odnosu na prvobitni dizajn. Inicijative za očuvanje vode su takođe bile uspešne.
Da bi se povećala štednja Olimpijski park je za ispiranja toaleta ili zalivanje koristio prerađenu otpadnu vodu umesto pijaće vode. Sa druge strane potrošnja pijaće vode u takmičarskim objektima trebalo je da bude 40% ispod proseka u Londonu koji je tada iznosio 160 litara dnevno po osobi. Potrošnja pijaće vode u Olimpijskom selu trebalo je da bude 35% ispod ovog nivoa.
Na najposećenijim mestima u Londonu instalirana je nova LED rasveta koja koristi 40% manje energije. Takođe, Olimpijski stadion sa 80.000 sedišta, je dizajniran tako da nakon održvanja Olimpijskih Igara uz minimalne napore i intervencije, može da bude smanjen na 25.000 mesta za potrebe nekih budućih događaja.
Od onoga što je moralo biti porušeno po završetku Olimpijskih Igara, 97% građevinskog materijala bilo je ponovo iskorišćeno.
Ostale građevine bile su uglavnom iskorišćene kao prekopotrebni stambeni objekti za sve veću gradsku zajednicu.

Olimpijske igre u Londonu 2012. godine proglašene su „najzelenijim igrama“ u istoriji ovog događaja jer su doprinele upravo uspostavljanju standarda ISO 20121.
Standard ISO 20121 je bio značajan standard u porodici ISO standarda i industriji događaja uopšte, još jednom dokazujući kako sertifikacija po ISO standardu može koristiti organizaciji.